Knjižničari kao (ne)vidljivi književni junaci
Blaženka Čović
| Vrijeme | Srijeda, 15.4.2026. u 18:00 sati, ulaz je slobodan |
O knjižničarskoj profesiji, kao uostalom i o svakoj drugoj, postoje određene predrasude te način na koji javnost taj posao doživljava. Nerijetko je posao knjižničara predstavljen kao miran i dosadan – mnogi misle da knjižničari cijeli dan samo sjede, šute i vraćaju knjige na police; da je to posao bez stresa jer se u knjižnicama ne događa ništa dramatično; neki misle da je posao knjižničara zastario te da je vezan isključivo za papirnate knjige te da knjižnice više nisu potrebne jer je sve online. Knjižničarstvo kao struka često je slabo vidljivo te prikazi djelovanja knjižničara (mahom knjižničarki jer radi se gotovo u potpunosti o ženskoj profesiji!) itekako mogu povećati vidljivost ove struke. Ako se romanesknom predlošku kasnije pridruži i filmska adaptacija, doseg je svakako još i veći.
Cilj je predavanja pokazati kako suvremena književnost prikazuje knjižničare i knjižnice, koliko je prikaz toga posla i načina poslovanja knjižnice u književnosti realan, kojem tipu književnosti pripadaju književna djela koja se dotiču ove teme te kako je prikazan utjecaj knjižničara na živote korisnika. Postavlja se pitanje može li suvremena književnost pomoći u popularizaciji i cijenjenju knjižničarske profesije te koliko je i je li marketing važan za vidljivost djelovanja knjižnica? Imaju li knjižničari potencijala biti književni junaci? Kroz različite primjere, zanimljive priče iz povijesti knjižničarstva pretočene u uzbudljiva književna djela pokušat ćemo odgovoriti na ovo pitanje. Aktivni korisnici knjižnica znaju da knjižnice odavno nisu samo mjesta gdje se posuđuju knjige, već živi centri znanja i kulture, a knjižničari su njihovi ključni pokretači.
Blaženka Čović profesorica je hrvatskog jezika i književnosti i sociologije i magistra bibliotekarstva. Ljubav prema književnosti prati je od najmlađih dana, a misija joj je tu ljubav prenositi ljudima oko sebe, posebno mladima. Zaposlena je u školskoj knjižnici, a svojim radom želi pokazati da knjižnice nisu samo mjesta na kojima knjige samo leže na policama, a knjižničar je njihov čuvar. Zanima je uloga školske knjižnice kao mjesta susreta, razmjena ideja, poticanja bavljenja hobijima, druženja i veselih rasprava – kako o knjigama tako i o svim ostalim temama o kojima mladi, ali i svi ostali korisnici knjižnice žele razgovarati. Profesionalno je zanima prikaz knjižnica i knjižničara u književnosti, njihova uloga u književnosti te utjecaj rada knjižničara i postojanja knjižnica na unapređenje svijeta oko sebe. Vjeruje u moć (pisane) riječi i važnost njezina očuvanja, a knjižnice doživljava kao sigurna mjesta na kojima su svi dobrodošli.
