Počni tipkati za pretragu…

Minimalno 2 znaka

Predavanje

Umiranje i smrt – ciklus predavanja

Što nas toliko privlači obećanju dugog života? Kako film sačuva nečiji glas ili osmijeh? I zašto ponekad baš u knjizi pronađemo riječi za ono što nam je teško izgovoriti? Od 25. studenoga do 16. prosinca u CeKaTe-u slijede četiri susreta o životu, smrti i sjećanju, uz Tomislava Pletenca, Hrvoja Jurića, Višnju Pentić i Mariju Ott Franolić.

Umiranje i smrt – ciklus predavanja

Umiranje i smrt – ciklus predavanja u Centru za kulturu Trešnjevka

Na staroj snimci čujemo smijeh osobe koja nam nedostaje. Na trenutak nam je opet blizu. Od 25. studenoga do 16. prosinca četvero gostiju CeKaTe-a govori o prolaznosti, od želje da živimo dulje do načina na koje pamtimo jedni druge. Ulaz na sva predavanja je besplatan.

Program susreta

Studeni i prosinac 2026.

Tema umiranja i smrti spada među najdublje i najvažnije teme u ljudskoj povijesti. Gotovo sve religije postavljaju ovo pitanje, a i filozofija od svojih početaka. U najnovije doba nastaje i posebna grana filozofije Bioetika koja se bavi moralnim, medicinskim, pravnim i društvenim pitanjima vezanim za kraj života.

U ovom kontekstu, smrt više nije samo metafizičko ili religijsko pitanje, već i etičko pitanje odluke, dostojanstva i tehnologije.

Ciklus će ugostiti filozofe, teologe i liječnike kako bi se iz raznih aspekata predstavile ove teme, ali i pokušalo dati odgovore na pitanja o kojima se danas vode intenzivne rasprave u javnosti.

25. studenoga 2026.

srijeda · 20 sati

Tomislav Pletenac

Ne-mrtvi, sublimni objekti života

Danas je vrijednost industrije zdrave hrane reda veličini bruto domaćeg proizvoda Španjolske s pretpostavkom rasta od preko 8% u slijedećih 10 godina. Isti rast se predviđa i prodaji raznovrsnih suplemenata prehrani koji navodno garantiraju balansirani unos makronutrijenata i mikronutrijenata. Teretane će u stopu pratiti trendove u hrani i suplementima te polako mijenjati izgled urbanih aglomeracija. Sva ta industrija počiva na obećanju produljenja života. Na društvenim mrežama se čini kako je dugačak život u rukama pojedinca i njegovim odlukama.

Ništa nije dalje od istine! Zdravlje i život oduvijek su bili u rukama zajednice nikada pojedinca. Zamislimo što bi se dogodilo nekom samotnjaku u društvu lovaca i sakupljača. Ako ne bi umro od gladi svakako bi brzo postao plijenom grabežljivaca, život bi mu bio vrlo kratak, a ako se o njemu ne bi nitko brinuo pri odrastanju ne bi preživio ni prvi sat nakon rođenja. Pa ipak lako nasjedamo na ideologiju sam svoj majstor, pa se prepuštamo trendovima i internetskim guruima. Izgleda da postoji nešto sublimno u životu za što vrijedi imati oba oka širom zatvorena, nešto što je više od života samog. Nešto ne-mrtvo. Predavanje se tako bavi ne-mrtvima, sublimnim objektima života.

O predavaču

Dr. sc. Tomislav Pletenac rođen je u Varaždinu 1967. godine. Nakon završene srednje škole studira računarstvo na Tehničkom fakultetu u Mariboru. Nakon prvostupničke diplome u Mariboru upisuje studij etnologije i muzeologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na istom će fakultetu i doktorirati s temom “Etnologija kao proizvod transkulturacije”. Do 2022. radi na Odsjeku za etnologiju i antropologiju Filozofskog fakulteta, a nakon toga prelazi na Akademiju likovnih umjetnosti. Uže područje interesa mu je postkolonijalna teorija, teorijska psihoanaliza i kulturna trauma. Objavio je u suatorstvu s Borisom Perićem dvije znanstvene knjige, Fantastična bića Istre i Kvarnera i Zemlja iza šume, te samostalnu Kako Zagreb izranja iz sna – stvaranje postsocijalističkog grada. Osim znanstvenih knjiga također s Borisom Perićem, objavio je i književne eseje: “Ne možeš ti to”, “Priručnik za ekstremiste”, “Prisiljen da razmišljam” i “Hrvatski politički bestijarij”.

9. prosinca 2026.

srijeda · 20 sati

Hrvoje Jurić

Smrt, umiranje i smrtnost

„Smrt nas se ništa ne tiče, jer dokle god mi postojimo, nema smrti, a kad smrt dođe, nas više neće biti.“ Ova tvrdnja grčkog filozofa Epikura sasvim je logična, ali je ipak velikom broju ljudi neprihvatljiva jer se opire čovjekovom doživljavanju vlastite i tuđe smrtnosti, umiranja i smrti. Uz logičke argumente, te biološke, kemijske, fizikalne i ine prirodoznanstvene činjenice, sve što se tiče smrti ima i veliku egzistencijalnu težinu, o čemu odvajkada svjedoče mitovi, religije, umjetnosti, filozofije i drugi izrazi ljudskoga traganja za smislom života. Na ovoj ćemo tribini, u najmanju ruku, postaviti neka pitanja o tome i pokušati odgovoriti na njih. Do odgovora na pitanje ima li života nakon smrti vjerojatno nećemo doći, ali vrijedi se zapitati barem ima li života prije smrti, odnosno što znači živjeti u njezinoj sjeni.

O predavaču

Hrvoje Jurić (Bihać, 1975.) filozof je, esejist i pjesnik. Profesor je na Odsjeku za filozofiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta, gdje predaje uglavnom etičke i bioetičke predmete. Aktivan je u raznim znanstvenim, kulturnim i društvenim institucijama, organizacijama i inicijativama. Pored brojnih znanstveno-stručnih, esejističkih i publicističkih članaka u raznim publikacijama, objavio je sedam autorskih znanstvenih knjiga, sedam uredničkih knjiga i sedam pjesničkih knjiga.

11. prosinca 2026.

petak · 20 sati

Višnja Pentić

Čuvanje mrtvih

Tema predavanja su strategije čuvanja umrlih u vizualnim umjetnostima s posebnim naglaskom na film. Analizom odabranih primjera razmatrat će se načini predstavljanja mrtvih kao neizostavnog dijela svijeta živih kao i mogućnosti reprezentacije neprekinutog dijaloga s onima kojih više nema. Neporeciva prisutnost mrtvih bit će sagledana kao fenomen koji trajno obilježava filmsku umjetnost pretvarajući je u medij uskrsnuća onih koji su napustili fizičku zbilju, ali nastavljaju postojati u onoj sačinjenoj od svjetlosti i sjene.

O predavačici

Višnja Pentić rođena je 1982. u Splitu. Diplomirala je komparativnu književnost i engleski jezik na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te doktorirala filmologiju na istom fakultetu. Predaje filmološke kolegije na Akademiji dramske umjetnosti i Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u znanstveno-nastavnom zvanju docentice. Dobitnica je strukovne nagrade Vladimir Vuković za najbolju novu filmsku kritičarku 2012. i godišnje nagrade Vladimir Vuković za najbolju filmsku kritičarku 2016. U izdanju Disputa 2023. objavila je knjigu Prozori – ogledi iz filmske stvarnosti o hrvatskim kratkometražnim filmovima nastalima u drugoj polovici 20. stoljeća, a 2026. filmološku knjigu Geste iskupljenja – igranofilmska poetika Kuće na pijesku Ivana Martinca.

16. prosinca 2026.

srijeda · 20 sati

Marija Ott Franolić

Nema jednostavnog načina da se ovo kaže:
pokušaj artikulacije smrti i žalovanja u tekstu

Kad nam netko blizak umre, kad se nađemo u novoj i nepoznatoj stvarnosti, na spaljenoj zemlji, a bez jezika kojim bismo si sve to mogli objasniti – čemu se možemo okrenuti? U društvu koje je umiranje pospremilo u bolnice i steriliziralo, društvu koje cijeni brza rješenja i vječnu mladost, a bježi od razgovora i emocija – kako artikulirati smrt i kako žalovati?

Za prihvaćanje vlastite i tuđe prolaznosti treba nam tišina, vrijeme za poniranje u sebe, a kad to imamo – postajemo svjesni stalne promjenjivosti svijeta, jer pitanja se samo gomilaju, a odgovori su krhki i kratkotrajni. Da bismo sve to pokušali razumjeti, po mogućnosti i artikulirati – okrećemo se umjetnosti. Književnost već tisućljećima svakodnevnom jeziku suprotstavlja utopijski, ne-još-dosegnuti jezik koji povremeno uspijeva artikulirati neizrecivo, približiti nam velika pitanja poput smisla, ljubavi ili smrti, i pritom nas možda čak i utješiti. Na predavanju će biti riječi o tekstovima koji nam mogu pomoći da se izbavimo od klišeja povezanih s tugovanjem.

O predavačici

Marija Ott Franolić je nezavisna književna kritičarka, teoretičarka i urednica. Doktorirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bavi se poticanjem čitanja i vodi tribine koje joj omogućuju da javno progovori o važnim knjigama, teorijskim pitanjima i društveno relevantnima temama. Autorica je knjige Dnevnik ustremljen nedostižnom: svakodnevica u ženskim zapisima. S Andom Bukvić Pažin napisala je knjigu Velika važnost malih priča: zašto i kako čitati djeci. Piše književni blog Tekstovnica i ima YouTube kanal na kojem preporučuje knjige.