22.10. 2021, 17h, TURA KULTURA / KEV
Končar električna vozila
Vodstvo: Nikola Radman
Prijave za turu na mail:
Tramvaj je jedan od simbola čitavoga Zagreba, a posebno Trešnjevke. Prva se tramvajska remiza, ona za konjski tramvaj, nalazila na području Trešnjevke, na lokaciji današnjeg Tehničkog muzeja Nikole Tesle, a ona najpoznatija, koja je dala ime cijelom kvartu u kojem se nalazi, pored Ljubljanice, još i dan danas je aktivna. Jedna od prvih tramvajskih linija pokrenuta još 1891., išla je rubom Trešnjevke sve do starog savskog kupališta.
Tramvaj je također jedan od simbola urbaniteta i 1935. godine, kada je tramvaj prvi puta prošao srcem Trešnjevke, Tratinskom i Ozaljskom ulicom, dotadašnje radničko predgrađe Trešnjevke je uistinu postalo ravnopravnim dijelom grada.
A dio Trešnjevke, jedan od onih koji su ju učinili važnom i vidljivom i na karti cijeloga svijeta, je i poduzeće Končar. Nekad „Rade Končar“, čije je ime nosila i glavna trešnjevačka ulica (kojom je vozio upravo taj isti tramvaj) a danas samo „Končar“, jedna je od najpoznatijih hrvatskih tvrtki na području električnih uređaja. Upravo se u jednom od poduzeća grupe Končar, tvrtki koja se naziva „Končar električna vozila“ izrađuje najmoderniji tip tramvaja koji već godinama vozi trešnjevačkim i zagrebačkim ulicama, a nedavno je po prvi puta izvezen i u inozemstvo, u Latviju.
Za vrijeme trajanja ovog posjeta čuti ćemo od kolega iz Tehničkog muzeja ponešto o povijesti tramvaja u Zagrebu, a potom se uz stručno vodstvo Nikole Radmana, jednog od članova tima koji je sudjelovao u projektiranju, izradi i prodaji tramvaja, prošetati pogonima u kojima nastaju tramvaji. Bit će to prilika da saznamo sve detalje priče: od toga zašto svaki dio tramvaja radi i izgleda baš tako kakav već jest pa do toga kakvi se sve problemi nalaze na putu od početka izrade idejnog projekta pa do konačne prodaje jednog tako složenog proizvoda kao što je tramvaj.
TURA KULTURA / DOM SPORTOVA
5.11.2021. u 17 sati
Vodstvo: Vanja Radovanović (uz suradnju osoblja Muzejsko-memorijalnog centra Dražen Petrović)
Prijave za turu na mail:
mapiranjetresnjevke@gmail.com
Trešnjevka je oduvijek bila središte sportskih aktivnosti Zagreba, osobito kada se radi o dvoranskim sportovima. Kada je tijekom 60-ih tadašnja glavna gradska sportska dvorana, “Kutija šibica” (smještena u blizini Remize), postala premala, tada je novi sportski dvoranski centar, Dom sportova (sagrađen i otvoren 1972. također na Trešnjevci), došao pod svjetla pozornice.
Lokacija Doma sportova nije odabrana slučajno. Već odavna na livadama pored Gradske munjare igrao se nogomet. Toplana još od 1958. godine grije vodu Zimskom plivalištu u bivšoj Daničićevoj ulici, prvom takvom u gradu. Dom sportova samo je još jedan u nizu sportskih objekata na granici industrijske zone i stambenih naselja Trešnjevke.
Niti projektanti Doma sportova nisu odabrani slučajno. Glavni arhitekt, Vladimir Turina, najpoznatiji je upravo po svojim projektima sportskih građevina, među kojima se ističe stadion “Dinama” (dovršen 1962.). Njegov suradnik, Boris Magaš, autor je stadiona Dinamova najljućeg suparnika, “Hajduka”, na Poljudu (sagrađen 1979.). Za razliku od njih, drugi suradnik, Mladen Vodička, najpoznatiji je ipak po svojim realizacijama bolnica i drugih zdravstvenih ustanova.
Tijekom svojih do sada proživljenih 49 godina Dom sportova je svjedočio mnogočemu: Od velikih košarkaških uspjeha Cibone i rukometaša Zagreba, preko hokejaških utakmica i Zlatnih pirueta pa do gostovanja muzičkih zvijezda. Pozornicama u dvoranama Doma sportova prošli su i svjetski velikani poput The Rolling Stones i Talking Heads, ali i svi značajniji rock bandovi bivše i sadašnje države.
Dom sportova više nema najveću dvoranu u gradu (taj primat sada pripada Areni), niti je najsuvremenija velika trešnjevačka dvorana (to je od Univerzijade Sportska dvorana Dražena Petrovića), no još uvijek je važan prostor za sportska nadmetanja i show programe svih vrsta. I to ne bilo gdje, već u srcu Trešnjevke.
