O projektu
Projekt „Pišemo kao stari pisci“ osmišljen je kako bi djeci približio stariju hrvatsku književnost kroz slušanje, pripovijedanje, tumačenje manje poznatih riječi i vlastito kreativno izražavanje. U središtu programa nalaze se odabrani hrvatski književnici, s posebnim naglaskom na Ivanu Brlić-Mažuranić, njezin stil pisanja, bogatstvo jezika, slikovitost opisa i posebnosti izraza koje suvremenim učenicima često više nisu bliske.
Projekt polazi od jednostavne, ali važne pretpostavke: djeca lakše ulaze u zahtjevniji književni tekst kada im se on približi kroz živu riječ, pripovijedanje i dobru motivaciju. Upravo zato program povezuje usmeni i pisani izričaj, od slušanja bajki i razgovora o jeziku, do stvaralačkog pisanja inspiriranog stilom starijih autora.
Na radionicama će se obrađivati bajke Ivane Brlić-Mažuranić: Šuma Striborova, Kako je Potjeh tražio istinu i Regoč. Kroz vođene aktivnosti upoznavat će arhaizme i historizme, širiti rječnik, razvijati razumijevanje tekstova koji su dio hrvatske književne baštine te se postupno osnaživati za samostalno govorno i pisano izražavanje.
Kako izgleda program
Program se provodi kroz tri mjeseca, a uključuje šest radionica pričanja priča u osnovnim školama te jedno uvodno predavanje za učitelje. Na radionicama će suvremena pripovjedačica Dijana Zorić djeci interpretirati odabrane bajke Ivane Brlić-Mažuranić, a nakon pripovijedanja slijedit će kraće radionice usmjerene na razumijevanje jezika, usvajanje novih riječi i poticanje vlastitog izražavanja.
Poseban naglasak stavlja se na riječi i izraze koji se danas koriste rjeđe, a koji su važan dio jezika starijih književnih djela. Djeci su takve riječi često prepreka u čitanju lektire jer im nisu poznate, pa zbog toga teže prate radnju, smisao i ljepotu teksta. Ovim projektom želi se upravo taj jaz smanjiti, ne samo objašnjavanjem nepoznatih riječi, nego i njihovim aktivnim korištenjem u govoru i pisanju.
Program nije usmjeren samo na razumijevanje sadržaja bajki, nego i na doživljaj jezika: kako rečenica zvuči, kako se gradi ritam pripovijedanja, kako riječi stvaraju sliku i kako stari tekst može postati blizak kada mu se pristupi na suvremen, zanimljiv i djeci primjeren način.
Ciljevi projekta
Cilj projekta je potaknuti djecu na aktivno slušanje, samostalno pripovijedanje i kreativno pisanje na temelju tekstova starije hrvatske književnosti. Ujedno se želi razvijati osjetljivost za jezične nijanse, bogatiti rječnik i osnažiti djecu za razumijevanje tekstova koji im na prvi pogled mogu djelovati zahtjevno ili udaljeno.
Projekt također želi ohrabriti učitelje da se aktivnije uključe u približavanje jezične baštine učenicima. Uloga učitelja pritom je iznimno važna: on nije samo posrednik između učenika i teksta, nego i tumač jezika, konteksta i značenja riječi koje su nekada bile svakodnevne, a danas djeci zvuče neobično, strano ili čak izmišljeno.
Kroz projekt se stoga ne čuva samo sjećanje na starije pisce, nego se djeci otvara prostor da jezik dožive kao živ, bogat i stvaralački alat te da kroz susret sa starijom književnošću razviju veće samopouzdanje u vlastitom izražavanju.
Pripovjedački nastupi Dijane Zorić
U sklopu projekta „Pišemo kao stari pisci“ u zagrebačkoj Osnovnoj školi Josipa Račića održat će se dva pripovjedačka nastupa certificirane pripovjedačice, mag. educ. philol. ital. i mag. hist. art Dijane Zorić. Riječ je o programu namijenjenom učenicima četvrtih razreda, koji na suvremen i pristupačan način povezuje klasičnu hrvatsku književnost s dječjim osobnim iskustvom te uspješnim razvojem čitalačke pismenosti i jezičnog izražavanja.
Središnji dio programa čini pripovjedna interpretacija/adaptacija dviju poznatih bajki Ivane Brlić-Mažuranić – Šuma Striborova i Regoč. Dijana Zorić će ove bajke interpretirati učenicima kroz dinamični i suvremeni pripovjedni pristup, pritom zadržavajući povijesnu, stilsku i jezičnu autentičnost originalnih djela. Takva interpretacija omogućuje učenicima da klasična djela dožive kao živa i bliska, a ne kao vrijednosno udaljena i teško razumljiva.
Poseban će naglasak biti stavljen na tumačenje arhaizama, koji čine važan dio jezika starijih književnih djela i prepoznatljivog stila Ivane Brlić-Mažuranić. Objašnjavajući značenja i funkciju tih izraza, program učenicima otvara prostor za bolje razumijevanje teksta, ali i za razvijanje vlastitoga vokabulara i ostalih vještina izražavanja.
Cilj pripovjednog programa Dijane Zorić je potaknuti učenike na aktivno slušanje, čitanje, samostalno pripovijedanje i kreativno pisanje, osnažiti njihov vokabular te ih ohrabriti u budućim susretima s klasičnim književnim djelima koja im na prvi pogled mogu izgledati zahtjevno i nerazumljivo. Istodobno, program želi potaknuti i učitelje na aktivnije samostalno oblikovanje i korištenje suvremenih pripovjednih adaptacija klasičnih djela u budućem radu i komunikaciji s učenicima na satovima hrvatskog jezika i književnosti, kako bi ih približili novim generacijama na njima blizak, razumljiv i atraktivan način.
Prvi pripovjedni nastup, u trajanju jednog školskog sata, održat će se u četvrtak, 23. travnja 2026. godine s početkom u 11 sati za učenike 4. A i 4. B razreda. Drugi pripovjedni nastup u jednakom trajanju će se održati 20. travnja 2026. godine od 9.45 sati, za učenike 4. C i 4. D razreda.
Važni termini
