utorak, 9. lipnja 2015. u 19.30
gošća: Iva Ćurković, mag.art.
Odlukom Vlade FNRJ od 1946. godine tvornica, koja je prethodno nosila naziv Bata (prema prvom predsjedniku uprave Jan A. Bata), promijenila je naziv u „Borovo“ Jugoslovenski kombinat gume i obuće, danas poznata pod imenom ”Borovo” d.d.
Iste godine kada je ime promijenjeno ”Iz tvornice cipela u Borovu nam pišu: širom cijele naše zemlje počelo je takmičenje na svim sektorima rada tko će bolje i više. Pa eto to takmičenje se sprovodi i u Borovu…Kod nas u Borovu prave se cipele ali dok se one prave treba da prođu kroz mnoge ruke: šivanje narde, kaple, paske, ringlovanje itd. Ti radovi na izradi cipela povezani su jedan za drugi i zato sve žene koje te poslove obavljaju radeći pri tom na modernim strojevim ulažu maksimum svoje snage da povise norme’’ (Žena u borbi, ožujak 1946., broj 24.)
Kako bi radnim ženama svakodnevica bila udobnija kreirana je Borosana 60-tih godina, obuća na petu za žene koje to žele, a koja je nastala prvi put u suradnji s ortopedima. Kao najviši organ poduzeća tu odluku u socijalističkom razdoblju donio je Radnički savjet, koji je donosio planove i odluke o svim važnijim pitanjima pa tako i o proizvodima koji će biti zastupljeni na tržištu. Paradigma odlučivanja, planiranja, proizvodnje i potrošnje se promijenila.
Od 2014. Borosana obuća prošla je kroz ruke dizajnerice Ive Ćurković iz Zagreba, koja je Borosanu redizajnirana pod nazivom Boromina. Radnički savjet, kao nasljeđe socijalističkog društveno-ekonomskog sustava danas ima simboličku ulogu u donošenju odluka oko proizvoda. Tu odluku u Borovu danas preuzimaju direktori trgovačkih mreža zajedno s dizajnericom. Boromina uz udobnost nošenja nema za cilj olakšati rad žena u tvornici, već naslijeđenu udobnost estetizirati pod paradigmom mode, tako da udovolji image-u modne žene u svakoj prilici.
Prema izvoru iz časopisa Žena u borbi radnica Stojanović Zora šije kalpe i ”sama uradi 800 pari dnevno dok bi taj posao trebale da rade dvije”. Radnice su uložile puno dobrog i brzog rada kako bi premašile normu za čak 30%, te kako bi sudjelovale u izgradnji slike jugoslavenskog moderniteta. Danas dizajnerica Iva Ćurković sa cijelim timom u Borovu sudjeluje u održavanju ostataka slike memorije, očuvanju kulturne baštine, proizvodnje, radnih mjesta iznimno važnih za stanovnike Vukovara i okolice istovremeno njegujući dizajnersku struku u industriji, koje više nema.
Iskustvo iz prve ruke: Dizajnerica u Borovu razgovor je s dizajnericom Ivom Ćurković, koja će kroz iskustvo rada u tvornici, ispričati o metodologiji koju koristi u dizajnerskom procesu, o tvorničkoj proizvodnji, limitima proizvodnje te kako oni utječu na dizajn. Saznat ćemo kako je nastala Boromina? Što je to vulkanizacija Startasica? Što su narde na obući? Koja je uloga tvorničkih glasila? Kakvu ulogu ima radnički savjet danas? Koje su norme proizvodnje? Jesu li radni pogoni rodno podijeljeni? Uz slične podteme vezane uz kreativan proces, proizvodnju, difuziju i potrošnju.
Iva Ćurković, mag. art.
Iako diplomirana produkt dizajnerica (Studij dizajna pri Arhitektonskom fakultetu), oduvijek je gajila ljubav prema modi, a cipele smatrala nečime što stoji na pola puta između industrijskog i modnog dizajna. Trenutno radi kao dizajnerica u Borovu gdje osim obuće osmišljava i vizualni identitet te sudjeluje u osmišljavanju i realizaciji kampanja. U tome se polju već okušala 2012. kada je za concept store Vešmašina s prijateljicom Irjom Šipuš kreativno vodila i uređivala modne kampanje. Osim modne fotografije 2013. okušala se i u kostimografiji za predstavu “Škola za Anđele” u ZKM-u, te je bila dio modnog kolektiva Fringe&Flames.
Autorica projekta Lica kulture: Moda 2015. – Ivana Čuljak
Voditelj projekta – Veselko Leutar, leutar@cekate.hr, 091 3027 414
Financira Ministarstvo kulture Republike Hrvatske
Više: LICA KULTURE. MODA
