Filmovi stranih snimatelja u Hrvatskoj
Subota, 4.11.2023. u 19 sati
Centar za kulturu Trešnjevka
glazbena pratnja: Šimun Matišić, Ivan Kapec, Hrvoje Galler
- Manevri austro-ugarske mornarice u Puli i Šibeniku – 7 kratkih filmova (Francuska, Alexandre Promio, 1898, 6 min)
- Krunidba kralja Petra I. i putovanje kroz Srbiju, Novi Pazar, Crnu Goru i Dalmaciju – isječak o Zadru i Šibeniku (Velika Britanija, Frank S. Mothershaw, 1904., 4 min)
- Rijeka i okolica (Njemačka, 1912-1913, 2 min)
- Split i Salona (Francuska, 1926, kolorirano, 2 min)
- Seoske scene iz Hrvatske (Francuska, 1926, kolorirano, 1min)
- Proslava sv. Vlaha u Dubrovniku (Njemačka, 1930, 7 min)
- Naš put po Dalmaciji (Slovenija, Ivan Bolle, 1936, 8 min)
- Carstvo duždeva (Velika Britanija, 1930-e, 17 min)
Nakon projekcije slijedi tribina Potraga za izgubljenim prostorom
Gosti tribine su istraživači hrvatske filmske baštine: snimatelj Enes Midžić i filmski arhivist Vjeran Pavlinić
Ekskluzivna projekcija najranijih poznatih snimaka Rijeke, Pule, Šibenika, Zadra i Zagorja
U ranijoj povijesti filma producentske kuće često su slale snimatelje u manje razvijene i egzotične zemlje bez vlastite kinematografije. Snimatelji bi se tada vraćali u svoje matične zemlje poput Francuske, Velike Britanije ili Njemačke i domaćim gledateljima prikazivali prizore egzotičnih zemalja u kojima ovi nisu nikada bili. Među tim zemljama bila je i Hrvatska u sklopu Austrougarske monarhije i kasnije Kraljevine SHS.
Najranije poznate snimke s teritorija današnje Hrvatske pripadaju stranom snimatelju. Radi se o sedam jednominutnih filmova o manevrima austro-ugarske mornarice u Puli i Šibeniku koje je snimio slavni snimatelj Društva Lumière Alexandre Promio 1898., dvije i pol godine nakon prve povijesne projekcije filmova braće Lumière. Na 17. festivalu nijemog filma Pssst! održat će se prva javna projekcija ovih filmova u Hrvatskoj. Program će se nastaviti drugim najranije poznatim kadrovima Hrvatske, isječkom iz dugometražnog dokumentarnog filma britanskog snimatelja Franka S. Mothershawa iz 1904. Krunidba kralja Petra I. i putovanje kroz Srbiju, Novi Pazar, Crnu Goru i Dalmaciju u kojem se prikazuju luke Zadra i Šibenika. Prizore Šibenika iz ovog filma hrvatska publika već je vidjela pod nazivom Šibenska luka, a prizore Zadra vidjet ćemo prvi puta.
Tri sljedeća filmska zapisa također ćemo prvi puta vidjeti na domaćem kino-platnu. Jedan od njih je najraniji poznati filmski dokument Rijeke i okolice iz daleke 1912. ili 1913, snimljen u njemačkoj proizvodnji. Francuski snimatelji 1926. napravili su dva zapisa o Hrvatskoj – prve poznate snimke Hrvatskog zagorja sa živopisnim prizorima zagorskih seljaka te prizore Splita i njegove luke pune brodica nakon kojih slijede kadrovi antičke Salone. Ova dva zapisa predstavljaju i prve znane snimke Hrvatske koje su ručno kolorirane!
U programu slijedi dragocjeni filmski zapis proslave sv. Vlaha u Dubrovniku u produkciji berlinskog poduzeća AAFA film iz 1930., a nakon toga prvi puta u Hrvatskoj vidjet ćemo dokumentarni zapis slovenskog filmskog amatera Ivana Bollea Naš put po Dalmaciji iz 1936. Program će završiti profesionalnim filmom o prelijepoj jadranskoj obali i njenim mjestima, britanskim dokumentarcem Carstvo duždeva datiranim u 1930-e godine.
Prikazivanje prva dva filma omogućili su Institut Lumière iz Lyona i Jugoslavenska kinoteka iz Beograda. Ostali filmovi program su Hrvatske kinoteke, odjela Hrvatskog državnog arhiva. Dok su Proslava sv. Vlaha u Dubrovniku i Carstvo duždeva već duže vrijeme dio Kinotekinih arhivskih zbirki, zapisi Rijeka i okolica, Split i Salona te Seoske scene iz Hrvatske nedavno su nabavljeni iz Eye Filmmuseuma iz Amsterdama, dok je film Naš put po Dalmaciji dar Matjaža Žbontara, slovenskog filmskog redatelja koji je u antikvarijatu otkrio cijeli niz dokumentarnih i igranih filmova Ivana Bollea.
Nakon projekcije uslijedit će tribina s dva uvažena gosta koji su doprinijeli istraživanju i pronalaženju hrvatske filmske baštine. Filmski snimatelj Enes Midžić prije petnaestak godina otkrio je u Institutu Lumière Promioove zapise austrougarske mornarice iz Pule i Šibenika. Također, ključan je njegov doprinos saznanju da je Šibenska luka zapravo dio dokumentarca Krunidba kralja Petra I. i putovanje kroz Srbiju, Novi Pazar, Crnu Goru i Dalmaciju. Vjeran Pavlinić, načelnik Odsjeka za zaštitu, digitalizaciju i restauraciju audiovizualnog gradiva u Hrvatskoj kinoteci, zaslužan je za nabavljanje tri zapisa iz Eye Filmmuseuma.
Juraj Kukoč