Otvorenje izložbe VIS I ANATOMIJA OTOKA bilo je 24. 2. 2015. u 19 sati. Izložba će trajati do 17. 3, kada se zaključuje zadnjim predavanjem u 18 sati. Izložbu su otvorili: dr.sc. Iva Niemčić i Boško Budisavljević, d.i.a.

Za vrijeme trajanja izložbe biti će održana i predavanja s gostima-predavačima sa suradničkih institucija: Agronomskog fakulteta, Ekonomskog instituta, Instituta za drustvena istrazivanja, Instituta za etnologiju i folkloristiku.

Raspored popratnih predavanja:

Utorak 3. ožujka 2015.

18,0 h

Dr.sc. Marina Blagaić Bergman, Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, Hrvatska

Misliti s otocima: rasprava o razvoju otočnih studija u Hrvatskoj uz etnografske crtice o otoku Šolti.

18,45 h

Dr.sc. Željka Tonković, Odjel za sociologiju Sveučilišta u Zadru

Dr.sc. Jelena Zlatar, Institut za društvena istraživanja, Zagreb, Hrvatska

Model održivog razvoja otočnih zajednica – primjer Postira na otoku Braču

 

Više o predavanju:

18,00 h

  1. sc. Marina Blagaić Bergman, Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb

Misliti s otocima: rasprava o razvoju otočnih studija u Hrvatskoj uz etnografske crtice o otoku Šolti.

Interdisciplinarna znanstvena paradigma otočni studiji predmet je još uvijek aktivne rasprave i teorijskog uspostavljanja koje se odvija posljednjih tridesetak godina, a kojemu doprinose znanstvenici različitih disciplina s naglaskom na „istraživanje otoka po njihovim vlastitim parametrima“. Uočljiva je promjena prevladavajuće predodžbe o nužnoj osamljenosti, izoliranosti ili marginalnosti otočnih zajednica, odnosno pomak s „kontinentalnog otočnog diskursa“ na interes za „glasove“ otočana. U okviru predavanja bit će predstavljena okosnica metodologije istraživanja otoka u okviru otočnih studija te istaknuta dosadašnja istraživanja hrvatskih otoka u humanističkim i društvenim znanostima kao osnova za razvoj otočnih studija u Hrvatskoj.

Osobitosti života na otoku bit će prikazane na primjeru etnografskoga istraživanja otoka Šolte, napose na pregledu mijena otočnih ekonomija tijekom 20. i na početku 21. stoljeća te njihova utjecaja na život otočana – kako onih koji su ostali na otoku, tako i onih koji su migrirali u manje ili više udaljene urbane sredine.

 Marina Blagaić Bergman viša je asistentica na Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu na kojem je zaposlena od 2007. godine. Doktorski rad posvetila je istraživanju etnološkog i kulturnoantropološkog doprinosa razvoju otočnih studija na primjeru otoka Šolte. Osim etnoloških i kulturnoantropoloških istraživanja otoka i otočnih studija, bavi se baštinskim studijima, antropologijom migracija,  antropologijom prehrane te sudjeluje u projektima primijenjene etnologije. Aktivna je u radu udruge Anatomija otoka – centar za istraživanje i razvoj.

18,45 h

  1. sc. Željka Tonković, Odjel za sociologiju Sveučilišta u Zadru;
  2. sc. Jelena Zlatar, Institut za društvena istraživanja, Zagreb

 Model održivog razvoja otočnih zajednica – primjer Postira na otoku Braču

Prostor jadranskih otoka, pa tako i otočnih sela, uslijed ekonomskih i društvenih transformacija od početka tranzicije doživljava kompleksne promjene u svojoj društvenoj i prostornoj strukturi. Zbog sveprisutne depopulacije, kao i zbog napuštanja tradicionalnih aktivnosti i gospodarskih grana, mnoge lokalne zajednice na otocima stavljene su u položaj stagnacije. Spomenute promjene ujedno su prepreka implementaciji projekata održivog razvoja otoka, čemu također pogoduje administrativna podjela otoka na dvije ili više jedinica lokalne samouprave i nedovoljna efikasnost lokalnih institucija.

U ovom izlaganju bit će predstavljen model održivog razvoja otočnih zajednica. Model pretpostavlja integrirani razvoj na načelima održivosti, definira ključne procese i odrednice razvoja te se može primjenjivati kao izvor smjernica održivog razvoja, uzimajući u obzir lokalne specifičnosti. Model je utemeljen na rezultatima studije slučaja općine Postira na otoku Braču. Studija je uključivala analizu dokumentacije i polustrukturirane intervjue s 26 sugovornika različitih profila lokalnog stanovništva te je pokazala kako u Postirama postoji povezanost i uravnoteženost ključnih dimenzija održivosti te uravnotežen razvoj poljoprivrede, industrije i turizma, zbog čega Postira predstavljaju pozitivan primjer održivosti na otocima. Izlaganje će predstaviti najvažnije rezultate istraživanja te će kroz usporedbu Postira s drugim mjestima na otoku Braču raspraviti ključne dimenzije i odrednice održivosti kao i prepreke održivog razvoja otoka općenito.

Održivi razvoj na lokalnoj razini zahtijeva uravnotežen odnos među ključnim dimenzijama održivosti – ekonomske, ekološke, društvene i kulturne dimenzije. Implementacija razvojnih politika počiva na lokalnoj inicijativi te zahtijeva participaciju lokalnog stanovništva, ali i suradnju s drugim jedinicama lokalne samouprave i podršku od strane države. Drugim riječima, održivi razvoj otoka podrazumijeva optimalnu integraciju „top-down“ i „bottom-up“ pristupa. Kada je riječ o gospodarskom razvoju, potrebno je uspostavljanje ravnoteže između razvoja poljoprivrede, industrije i turizma. U području poljoprivrede naglasak treba staviti na okrupnjivanje i brendiranje otočnih proizvoda i poticanje ekološke poljoprivrede, ali takav se tip razvoja mora osmišljavati kroz povezanost s turizmom i industrijom.

 

Željka Tonković rođena je 16. srpnja 1982. godine u Splitu. Studij sociologije i povijesti na Sveučilištu u Zadru diplomirala je 2005., a od 2006. zaposlena je kao asistentica na Odjelu za sociologiju Sveučilišta u Zadru. Doktorirala je 2012. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Područje njezinog istraživačkog interesa obuhvaća urbanu sociologiju i sociologiju prostora. Izlagala je na više međunarodnih skupova te se usavršavala na ljetnim školama i radionicama.

 

Jelena Zlatar rođena je 24. rujna 1982. godine u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je filozofiju i sociologiju 2006. godine, kada se i zapošljava u Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu gdje radi u grupi za sociologiju sela, grada i prostora. Doktorirala je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu s radom naslova Utjecaj društvenih aktera na urbane transformacije i obnovu Zagreba nakon 2000. godine (2012). Autorica je dvadesetak znanstvenih i stručnih radova i knjige Urbane transformacije suvremenog Zagreba (Plejada i Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, 2013.).

 

 

Utorak 10.ožujka 2015.

18,0 h

Prof. dr. sc. Nenad Starc, Ekonomski institut Zagreb, Hrvatska

1000 otoka, 100 strategija i jedan stratagem

18,45 h

Dr.sc. Sandro Bogdanović, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za poljoprivrednu botaniku, Hrvatska

Biljna raznolikost viškog arhipelaga

 

Utorak 17. ožujka 2015.

18,0 h

Dr.sc. Goran Andlar, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Iznimni kulturni krajobrazi primorske Hrvatske

18,45 h

Filip Šrajer, dipl.ing.arh. Udruga Dragodid, Zagreb, Hrvatska

Okoliš nastao građenjem: suhozidna baština istočne obale Jadrana

 

VIŠE O IZLOŽBI

Od  2012. godine na otoku Visu provodi se petogodišnji program pod nazivom „Anatomija otoka“. Cilj programa je podizanje razine kulturne ponude otoka Visa. Program se realizira kroz simpozije i radionice, te prateće projekte. Svake se godine organizira i prateći simpozij sa gostima-predavačima iz Hrvatske i svijeta.

Predavanja na simpoziju održao je čitav niz stručnjaka s raznih područja, među kojima i dvoje poznatih arhitekata, Kengo Kuma i Kazuyo Sejima iz Japana. Teme izlaganja odnosile su se na arheološke, povijesne, arhitektonske, urbanističke i gospodarske aspekte otoka Visa, ali i nekih drugih sredina.  Na radionicama svake godine sudjeluju studenti arhitekture s pet fakulteta: Arhitektonskog fakulteta iz Zagreba, Građevinsko-arhitektonsko-geodetskog fakulteta iz Splita, Arhitektonskog fakulteta iz Ljubljane te Keio i Tokyo univerziteta iz Japana.

Zanimljivost predloženih  studentskih radova je u tome što se  njima ne predviđa gradnja novih objekata, već se rješenja nalaze u  različitim vrstama jednostavnih, efektnih i korisnih  intervencija na lokalitetu grčke Isse i drugim određenim otočkim lokalitetima kao i na zapuštenim prostorima grada Visa.

 Izložba prikazuje dosadašnje rezultate i prijedoge te foto-dokumentaciju nastalu tijekom trajanja projekta . Sama izložba se sastoji od dva dijela. U prvom je prikazana kratka povijest otoka Visa, karakteristični objekti graditeljske baštine i elementi bioraznolikosti otoka. Uz to je prikazana bogata aktualna kulturna djelatnost otoka kroz plakate kojima se ta događanja najavljuju.

U drugom djelu su prikazani studentski radovi s radionica. Ovi radovi pokazuju mogućnosti podizanja kulturne ponude arheoloških lokaliteta i povezivanja grada s tim sadržajima.

 

[nggallery id=157]

 

VIS I ANATOMIJA OTOKA

Ključne riječi:

Skip to content