Ona je žena koja živi po svojoj mjeri, ona je Krležina heroina ispričana i pokazana kroz tijelo i pokret današnje mlade žene, ona je “Bobočka” odigrana tijelom i dahom Ecije Ojdanić. Predstava “Bobočka” bit će ponovo  14. ožujka 2013., u 20 sati, na pozornici Teatra na Trešnjevci (Centra za kulturu Trešnjevka).

“Bobočkina priča ili drugih sto stranica Filipa Latinovića”

Kazalište Moruzgva je sezonu otvorilo u Teatru na Trešnjevci dramom “Bobočkina priča ili drugih sto stranica Filipa Latinovića” koju je po romanu Miroslava Krleže “Povratak Filipa Latinovicza” (1932.) napisala Ana Tonković Dolenčić. Ulogu Bobočke, te fatalne Krležine literarne persone utjelovljuje Ecija Ojdanić, osnivačica kazališta Moruzgva i jedna od najistaknutijih hrvatskih glumica koja se dosad dva puta okušala u Krležinim dramama i to kao Melita u “Ledi” i kao Anka u “Kraljevu”. Bobočka je jedno od najkompleksnijih Krležinih ženskih likova, a kroz priču o njezinom burnom životu koji je požudno krivudao od građanskog luksuza s početka dvadesetog stoljeća do siromaštva u blatu sela Kostanjevca, Krleža opisuje advokate kockare, ministre u ostavci, banke u propasti, ekscentrične znanstvenike i neurotične slikare.

Kulisa.eu/kazaliste.hr o Bobočki: Iz prvog lica

Kazalište Moruzgva: Bobočka ili drugih sto stranica Filipa Latinovicza

Mračni akordi kapitalizma u kojem se ljudi koriste, a stvari vole, u kojem se pije, puši i laže, ekspresionistički su okvir za Bobočkine introspekcije. U tim se intimnim prepričavanjima razotkrivanju suptilne note Bobočkine duše zarobljene u lijepom ženskom tijelu. Neke od tih nota koje sačinjavaju Bobočkinu duhovnu i mentalnu simfoniju zvuče komično, neke tragično, neke melodramatično, neke mitski, neke povijesno, a neke zvuče kao da smo ih baš mi mislili, ali nikad ih ne bismo uspjeli tako vješto reći i osjetiti kao Ksenija Radajeva zvana Bobočka za koju svi govore da je nimfomanka što dodatno pojačava njezin prezir prema svemu malograđanskom, licemjernom i sputavajućem. Možda baš zbog preciznih literarnih oštrica kojima Krleža reže čovjeka i čovječanstvo tumačeći njegovu vječnu anatomiju, možda baš zbog kronične aktualnosti njegovih dijagnoza, učenici i studenti kroz lektiru, tri desetljeća nakon Krležine smrti, pronalaze lekciju i inspiraciju koja im može pomoći u ovim vremenima inflacije paklenog šunda.

Osim Ecije Ojdanić, u predstavi sudjeluje i konceptualni video umjetnik i skladatelj Willem Miličević. Kostime je osmislila Mirjana Zagorec, a režiju potpisuje Ivan Leo Lemo, redatelj Moruzgvinih uspješnica “Gola u kavezu” i “Heidi”  koje već nekoliko sezona pune kazališta u nas, ali i u inozemstvu.

Predstava “Bobočkina priča ili drugih sto strana Filipa Latinovića” prilika je prvenstveno za srednjoškolsku publiku, ali i za sve kazališne sladokusce da pogledaju taj kultni roman iz drugog očišta te da se upute na uzbudljivi rafting kroz kanjone rečenica našeg najvećeg pisca.

Osim toga, kazalište Moruzgva ovom predstavom obilježava osamdeset godina otkako je “Povratak Filipa Latinovicza” napisan.

Dramaturginja predstave Ana Tonković Dolenčić piše o svojoj predstavi ovo:

Iz prvog lica

Ksenija Radajeva Bobočka je centralni ženski lik u romanu Povratak Filipa Latinovića, ali i jedan od najfascinantnijih karaktera hrvatske književnosti uopće. Sva sazdana od proturječja smještenih u ekstremima mogućeg psihološkog registra jedne žene, ona je istodobno furiozna i destruktivna, strastvena i hladna, ali i duboko emotivna te suosjećajna. Tamni anđeo propasti i svjetlo nad provalijom. Putujući od radikalnih čulnih iskustava visoke produkcije do provincijske birtije na rubu egzistencije ostvaruje se bizaran niz koji običan život unapređuje u sudbinu i  jedno lice čini izvanredno zanimljivim svakovrsnim čitanjima.
Bobočkina sudbina je i mala studija o slobodi, jedna od inačica teze da impuls za odbacivanjem svakog civilizacijskog obzira vodi u (uvjetno rečeno) moralnu propast, te postavlja pitanje je li sloboda cilj ili samo sredstvo. Ksenija Radajeva je zatočena u svom oslobađanju i čarobno snažna na liniji vlastite nemoći. Ona intuitivno, od djetinjstva ćuti da je samo mrtav čovjek slobodan od bilo kakve verzije života, te je kod nje izvanredno stvarno isprepletena želja za životom i strast prema umiranju. Kao mnogi Krležini likovi i Bobočka marljivo radi na svim detaljima svoga uništenja, ali tek će je smrtonosni ugriz krezubog paralitika (da, Baločanski nema prednja dva zuba) konačno osloboditi od svih okvira, utišati buku nemira, neutažive pohote i prezira. Tragikomično i potresno, snažno, uvijek proturječno – kvalitete su koje brišu granice formata, a samom transformacijom iz književnog u kazališno prizorište izranjaju i nove, možda nenapisane nijanse.
Iz prvog lica stvari izgledaju drugačije…

Ana Tonković Dolenčić   

Cijena karata u slobodnoj prodaji je 60 kuna, 40 kuna je za skupne organizirane posjete,  a 35 kuna stoji karta za umirovljenike, školarce i studente. Karte možete rezervirati na broj telefona 3695-457, mail tnt@cekate.hr i kupiti u CeKaTeu od 10 do 12 sati u propagandi TNT-a ili od 16 do 20 sati u tajništvu CeKaTea (Park Stara Trešnjevka 1, 1. kat). Na dan predstave karte se prodaju i na blagajni od 19 sati.

Krležina “Bobočka” Ecije Ojdanić / 14. 3.  / 20 sati
Skip to content